Kako kompostirati

Kako kompostirati

Što je kompostiranje?

Kompostiranje je prirodan proces razgradnje biomase i događa se svuda oko nas. Njime smanjujemo količinu otpada za odvoz i odlaganje, a kompostom vraćamo hranjive tvari tlu iz kojeg su potekle, gdje će se postupno pretvoriti u humus, odnosno plodno tlo. Bazira se na aktivnosti bakterija, koje razlažu materijal uz istovremenu produkciju topline, koja može biti viša ili niža, ovisno o početnom materijalu. Krajnji cilj je kompost, bogat hranjivim česticama, mikro i makro elementima, koji poboljšavaju kvalitetu zemljišta. Kvalitetan kompost hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu, stvara uvjete za život organizama u tlu te pogoduje rastu biljaka

Gdje smjestiti kompost?

Kompostište treba biti smješteno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni, najbolje ispod nekog drveta jer će krošnja štititi vaš kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina i prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju. Ukoliko nemate takvo mjesto u vrtu, kompostnu hrpu možete pokriti tkaninom koja je propusna za zrak, a nepropusna za vodu. Na mjestu koje ste odabrali za kompostište ne smije se skupljati voda, tj. ne smije biti u najnižem dijelu vrta ili dvorišta.

Što se SMIJE kompostirati:

- Trava, neosjemenjeni korovi, nejestivi dijelovi biljaka, ostatci rezidbe
- Ostatci od povrća i voća
- Suho lišće (osim lišća od oraha!) i granje, kora drveta, iglice četinara
- Uvelo cvijeće
- Piljevina, slama, sijeno, strugotine
- Talog čaja i kave
- Ljuske jajeta
- Papir, karton, ambalaža od jaja, novine (ne smiju biti u boji i biti lijepljene) - sve usitnjeno i navlaženo, u tanjim slojevima
- Vuna, pamuk
- Perje, životinjska dlaka, kosa
- Ljuske oraha i češeri (u malim količinama i usitnjeno)
- Pepeo od drveta (u malim količinama, ravnomjerno raspršen)
- Stajski gnoj (kada treba potaknuti rad mikroorganizama)

Što se NE SMIJE kompostirati:

- Osjemenjeni korovi
- Bolesne biljke i biljke tretirane pesticidima
- Otpaci koji sadrže boje i druge kemikalije (lakirano drvo, lijekovi, časopisi u boji…)
- Otpaci onečišćeni naftom i benzinom
- Neorganski materijali (guma, plastika, kamen, staklo, stiropor, sintetika i slično)
- Ostatci kuhane hrane
- Meso, kosti, mliječni proizvodi (mlijeko se može dodati u vrlo malim količinama, i to razblaženo s vodom)
- Pelene
- Masti i ulja

Kako kompostirati?

  • Komposter postavljamo na sjenovito mjesto.
  • Da bi suvišna tekućina mogla otjecati, u komposter najprije položimo sloj od 20-tak cm krupnijeg materijala (grančica, pruća…) usitnjenih do veličine palca. Zatim nastavimo s odlaganjem pripremljenog biootpada.
  • Biootpad za kompostiranje pripremamo tako da ga što bolje usitnimo (do 5 cm).
  • Uvijek miješamo svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr. suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, papira). Time osiguravamo
    dobar odnos hranjivih sastojaka i optimalnu vlažnost.
  • U prvo vrijeme odloženi biootpad pospemo vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti procese razgradnje.
  • Pokošenu travu prethodno ostavimo da se prosuši. Kompostiramo je u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlažemo pomiješanu sa suhim materijalom, npr. suhim
    lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.
  • Premalo ili previše vlage je štetno. Vlažnost provjeravamo tako da iz sredine hrpe uzmemo šaku kompostiranog materijala i čvrsto stisnemo. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora
    poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati.
  • Vilama povremeno izmiješamo i rastresemo sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.

VAŽNO: BIOOTPAD USITNITI - IZMIJEŠATI - KONTROLIRATI VLAŽNOST - POVREMENO RASTRESTI

Kada je kompostiranje gotovo?

Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od šest mjeseci do godinu dana od biorazgradivog otpada nastao je kompost. Zreo kompost ujednačenog je izgleda; grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju. U njemu ne prepoznajemo više početni biomaterijal, osim ponekih teže razgradivih dijelova, poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva.

Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko vrijeme odležati. Najbolje je da ga preokrenemo i ostavimo da dozrijeva.

 

Pogledajte i našu brošuru sa uputama kako kompostirat

TOP